Mensajen husi Prezidente
“Tinan 2013 sai hanesan tinan ida tan ne'ebé nakonu ho eventu ba ANP. Progresu signifikativu sira halo ona hodi harii kapasidade sira hodi trata ho kestaun operasionál sira ne'ebé mosu no promove envolvimentu ativu ho parte interesada sira indústria no governu nian”
Tinan iha revizaun
Tinan 2013 sai hanesan tinan ida seluk ne'ebé nakonu ho eventu ba ANP. Progresu signifikativu sira halo ona hodi harii kapasidade sira hodi trata ho kestaun operasionál sira ne'ebé mosu no promove envolvimentu ativu ho parte interesada sira indústria no governu nian. Ami nia servisu atu haree fila fali polítika, inisiativa no kapasidade xave sira kontinua hanesan prioridade aas atu asegura katak sira nafatin relevante iha ami nia ambiente servisu ne'ebé muda lalais.
Nu’udar organizasaun foun ANP adopta aprosimasaun ida ne’ebé proativu tebes hodi regula atividade mina no gas iha Área Eskluziva Timor-Leste (TLEA) no Área Konjunta Dezenvolvimentu Petrolíferu (JPDA) iha Tasi Timor. Aprosimasaun ida-ne'e permite ona ami atu estabelese la'ós de'it komprensaun di'ak liu kona-ba indústria maibé mós konfiansa nu'udar parseiru sira iha indústria. Interasaun pozitivu ida-ne'e hamutuk ho ami nia kompromisu permite ona entrega programa barak iha 2013.
Revizaun ba Regulamentu sira
Ami nia tentativa atu haree filafali regulamentu sira ba esplorasaun no esplorasaun mina no gás nian la'ós de'it iha JPDA maibé mós iha TLEA rezulta ona iha identifikasaun ba área sira ba hadi'a no estabelesimentu ba Esbosu Regulamentu sira. Ida-ne'e sei kontinua sai hanesan empreendimentu boot ida iha 2014, to'o estabelese regulamentu foun ida.
Esplora ba Potensiál sira
Maski iha renunsia ba área kontratu sira, atu mantein ritmu atividade esplorasaun nian, Kontratu Fahe Produsaun foun ida iha Área Dezenvolvimentu Konjuntu Petróleu nian hetan adjudikasaun. Área foun ida-ne'e besik ba kampu mina-rai ne'ebé eziste no deskoberta sira mina-rai nian. Programa esplorasaun sei ezamina prospetivamente área ne'ebé maka predominantemente área deskoberta mina-rai nian.
Produsaun
Kampu produtór rua ne'ebé eziste iha Área Konjunta Dezenvolvimentu Petróleu hatudu diminuisaun iha produsaun líkidu. Kampu Kitan hatudu diminuisaun maka'as liu iha produsaun, maski nune'e halo perfurasaun oioin atu mantein produsaun iha kampu rua ne'e. Ho diminuisaun iha produsaun líkidu, produsaun gás iha kampu Bayu Undan sai hanesan reseita prinsipál ba governu sira no kontratór sira.
Tau matan ba seguransa saúde no Ambiente (HSE)
HSE sai nafatin importante liu iha aspetu hotu-hotu husi ami nia serbisu. Fasilidade sira ne'ebé tuan ona presiza planu adekuadu sira ba manutensaun hodi asegura integridade instalasaun nian hodi kontinua operasaun seguru. Ami nia inspesaun regulár sira hamutuk ho auditoria no observasaun sira hamosu deskobrimentu importante sira ne'ebé maka ezije asaun koretiva sira hosi operadór kontratu sira. Asaun sira hetan akompañamentu klean atu asegura katak sira taka. Iha kampu sira, maioria hosi insidente sira ne'ebé maka relata maka besik lakon no kazu sira primeiru sokorru nian, tratamentu médiku no knaar restritu maka marjinál, importante liu maka laiha fatalidade relasionadu ho serbisu iha 2013. Impaktu mínimu ba saúde hosi traballadór sira nu'udar konsekuénsia direta hosi serbisu prosesu sira no ambiente sai hanesan sasin ida kona-ba interasaun no kooperasaun ne'ebé hadi'a beibeik entre kontratór sira no autoridade hodi aplika enkuadramentu governasaun ne'ebé aplikavel.
Jestaun iha Mota-okos
Harii iha realizasaun 2012 nian, iha 2013 regulamentu rua ba downstream estabelese no efetivu atu regula indústria downstream. Envolvimentu ho parte interesada downstream sira iha Timor-Leste hodi hasae konsiensia kona-ba ezijensia atividade sira downstream nian sai nudar foku ba dalan dalan sira ba implementasaun diak liu husi regulamentu sira downstream nian.
Viajen iha 2014
Enkuantu ANP prepara nia viajen ba nia tinan daneen iha ezisténsia iha 2014, hein katak sei iha dezafiu barak liután iha oin. ANP sei kontinua kompromete an atu haka’as-an ba exelênsia, dezenvolve padraun indústria kona-ba abilidade no kompeténsia ba ninia pesoál sira no servisu besik ho ita-nia parte interesada prinsipál sira hodi jere no salvaguarda esplorasaun no esplorasaun mina-rai no gás iha Timor-Leste no JPDA, hanesan nune’e mós asegura melloria graduál iha aplikasaun kuadru governasaun Downstream iha nasaun ba benefísiu parte hotu-hotu nian.
Gualdino da Silva
Prezidente
Autoridade Nacional do Petróleo Timor-Leste
Relatóriu Anuál ANP 2013 nian. Atu download ida-ne'e, favór ida klik iha ne'e.